LearnToCP
Prijavi se
Navigacija
PočetnaRoad-mapaProblemiO Nama
Teorija
Takmičarsko Znanje
Izbor Radnog Okruženja (IDE)Interaktivni ZadaciOutput-only Zadaci
Osnove
Tvoj Prvi ProgramTipovi podataka, Unos i IzlazC++ sintaksaModuloFunkcijeVektoriMatriceVremenska Složenost Algoritma
Sortiranje
SortiranjeSortiranje PrebrojavanjemRadix Sort
Tehnike Optimizacije
Dva PokazivačaZbir brojeva od 1 do nZbir PrefiksaBinarna PretragaPohlepni AlgoritmiFunkcije Binarne PretrageBinarna Pretraga po RešenjuPodeli, pa Vladaj
Binarni Brojevi
Binarni BrojeviBrojevi u koduOperacije nad BitovimaBitmaske
Matematika
Binarno StepenovanjeProsti BrojeviRastavljanje na proste činioceNZD i NZSEratostenovo SitoModifikovano Sito
Strukture Podataka
Niske (Stringovi)StekRedMapeSkupovi (Set)Red sa PrioritetomKorišćenje Proizvoljnih KriterijumaSegmentna StablaFenvikova StablaSparse TabeleDisjunktni SkupoviSqrt Dekompozicija
Kombinatorika
Pravilo SabiranjaPravilo MnoženjaKombinatorni ObjektiPrincip Uključenja Isključenja
Geometrija
Osnove GeometrijeVektoriVektorski i Skalarni ProizvodLinijePoligoniUgloviTačka u PoligonuRastojanja i Tačke PresekaKonveksni OmotačKrugovi
Rekurzija
PokazivačiRekurzijaGenerisanje Kombinatornih Objekata
Dinamičko Programiranje
O DP-uDP problemiDP nad StablimaDP nad Bitmaskama
Teorija Grafova
GrafoviDFS i BFSNajkraći PuteviStablaTopološko SortiranjeDajkstrin AlgoritamMinimalna Razapinjuća StablaAlgoritmi Najkraćih Puteva
Napredna Teorija Grafova
Dvostruka PovezanostJako Povezane KomponenteBipartitni GrafMaksimalni Protok u GrafuFord-Fulkersonov AlgoritamDualnost Protoka i Minimalnog PresekaTeško-Laka DekompozicijaCentroidna Dekompozicija
Napredne Strukture Podataka
2D i 3D Segmentna StablaLenjo PropagiranjeImplicitna Segmentna StablaPerzistentna Segmentna StablaNajbliži Zajednički PredakTrieBalansirana Binarna Stabla PretrageMoov Algoritam

Pećine

EasyProblem #54
VremeMemorijaUlazIzlaz
1 s64 MBstdinstdout

Ne zaboravi da je i ulazna dvorana mesto na kom speleolozi mogu da budu.

Ekipa speleologa nalazi se u ulaznoj dvorani pećine, na tlu čija je nadmorska visina poznata.

Pećina ima n dvorana označenih brojevima od 1 do n, a ulazna je dvorana 1. Povezuje ih n−1 hodnik, i to tako da se iz svake dvorane može doći do svake, a da se pritom nigde ne može ići u krug. Za svaki hodnik znamo koje dve dvorane spaja i koliku visinsku razliku savlađuje.

Odredi najnižu nadmorsku visinu do koje speleolozi mogu da se spuste.

Ulaz

U prvoj liniji ulaza nalazi se ceo broj t - broj test primera.
U prvoj liniji svakog test primera su brojevi h i n - nadmorska visina tla u ulaznoj dvorani i broj dvorana.
U narednih n−1 linija nalaze se po tri cela broja u, v i d koji opisuju jedan hodnik: iz koje dvorane polazi, u koju vodi i za koliko se pritom menja visina. Svaki hodnik je zapisan u smeru od ulaza, pa je u uvek dvorana bliža ulazu. Negativno d znači da je dvorana u koju hodnik vodi niža od one iz koje polazi.

Izlaz

Za svaki test primer ispiši u posebnoj liniji najnižu nadmorsku visinu do koje speleolozi mogu da stignu.

Primer

Input
1
278 7
1 2 -20
1 3 -10
2 4 -5
2 5 10
3 6 -33
3 7 7
Output
235

Najdublje se stiže u dvoranu 6. Put do nje vodi iz dvorane 1 naniže u dvoranu 3, što je 10 metara, pa opet naniže u dvoranu 6, još 33: 278−10−33=235.

Ograničenja

1≤t≤1000
1≤n≤5⋅104
∣h∣≤104
1≤u,v≤n
∣d∣≤103
n−1 hodnik povezuje sve dvorane i nigde se ne može ići u krug
zbir svih n nije veći od 105


Zadatak je, uz dozvolu, preuzet iz zadatka Pećine, čiji su autori Društvo matematičara Srbije i Fondacija Petlja.

Pošalji svoje rešenje

Prijavi se da pošalješ rešenje i pratiš svoj napredak.

Prijavi se